Loftręstikerfi geta snśist ķ andhverfu sķna

Loftręstikerfi eiga aš flytjaferskt loft inn žar, sem gluggar koma ekki aš gagni. En gera žau žaš? Samkvęmt nżlegri śttekt Lagnafélags Ķslands eru įhöld um žaš eins og kemur fram ķ Morgunblašinu 2. marz sķšastlišinn.

http://www.mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/03/02/litid_eftirlit_med_thvi_hvort_loftraestikerfin_virk

Loftręstikerfi žarf aš hreinsa reglulega eša 2 var sinnum į įri. Sum kerfi eru aldrei hreinsuš. Žaš skiptir mįli, aš aušvelt sé aš hreinsa lagnastokka og žį žarf bęši hönnun og smķši aš vera vönduš. Žaš er ekki aušvelt aš hreinsa kerfi, sem er meš skarpar beygjur, mikiš af börkum og aukatengjum.

En hvernig virka kerfin? Gera žau žaš, sem žeim er ętlaš? Viš hönnun kerfanna skal endaš į aš gera handbók lagnakerfa. Nokkur misbrestur er į, aš žęr séu geršar og ef žęr eru geršar, žį meš žvķ aš afrita handahófskennt gögn um hluta lagnakerfisins. Og žaš er undir hęlinn lagt, hvort virkni kerfanna er prófuš. En skilyršiš fyrir, aš hęgt sé aš virkniprófa, hlżtur aš vera góš handbók.

En žaš žarf aš žjónusta lagnakerfi og gera žjónustusamninga žar um. Žaš eru ekki margir, sem śtbśa slķka žjónustusamninga hér į landi enda ekki rķk hefš fyrir slķku. EglaRįšgjöf (eglaradgjof.is) heitir fyrirtęki, sem sérhęfir sig ķ gerš žjónustusamninga. Stjórnandi žess er Egill Žóršarson verkfręšingur og hefur hann langa reynslu af gerš žjónustusamninga į vegum Varnarlišsins heitins.

Auk žess eru til żmis fyrirtęki, sem sérhęfa sig ķ aš vinna eftir žjónustusamningum og eru mörg hver afar fagleg og meš hęfa starfsmenn innanboršs. Žar mį nefna Hitastżringu og fleiri ašila.

Egill Žóršarson verkfręšingur


"Auk žess legg ég til, aš Karžagóborg verši lögš ķ eyši."

Žessi fręgu orš Cato hins gamla koma upp ķ hugann, žegar Jón Baldvin Hannibalsson fer mikinn į sķšum Morgunblašsins viku eftir viku. Śr penna (tölvu) hans kemur aldrei svo grein, aš ekki sé rętt um inngöngu ķ ESB. Jón Baldvin er sanntrśašur Evrópusinni og einblķnir į hagręnar stęršir eins og verš į landbśnašarvörum og evruna til skamms tķma. Vissulega er stašan slęm nśna, en hefši ekki veriš betri žótt viš hefšum veriš meš evru. Vissulega hafa oršiš framfarir į żmsum svišum meš žįtttöku ķ EES, en žaš er byggt į višskiptalegum grunni, žeas višskiptasamningum milli sjįlfstęšra žjóša. En ekki mį blanda saman žjóšasamningum og rķkjasamböndum. Jón Baldvin skautar yfirleitt létt fram hjį žeirri stašreynd, aš innganga Ķslendinga ķ ESB žżšir afsal sjįlfstęšis. Ķ raun eru žaš landrįš aš leggja til ašild Ķslendinga aš ESB, žótt ķ góšu skyni sé gert. Muna menn enn eftir Arne Treholt, Noršmanninum, sem gaf Rśssum upplżsingar til aš liška fyrir samskiptum milli žjóšanna? Hann var dęmdur fyrir landrįš.

Ég spyr Jón Baldvin Hannibalsson: Af hverju telur žś, aš viš höfum sótzt eftir fullveldi 1918? Af hverju helduršu, aš viš höfum sett į stofn lżšveldi 1944? Ertu aš segja, aš allt starf Jóns Siguršssonar forseta hafi veriš til einskis? Teluršu, aš innganga Ķslendinga ķ ESB feli ķ sér afsal sjįlfstęšis eša ekki og hvernig rökstyšuršu žaš?

Egill Žóršarson verkfręšingur


Frį lżšveldi til sambandsrķkis

Ég žjįist er heyri ég žingaš um helsi
žjóšar sem enn į sitt stolt og sitt frelsi,
žaš er eins og sjįum viš eintóma galla
ķ algjörri fegurš ķ blómkrónum valla
og greinum ķ hįlffullum bikar og bolla
botninn į hįlftómum spilkomuskolla.*)
                                                              

*)spilkoma=hankalaus kanna eša bolli


Sjįlfs er höndin hollust

Hver var tilgangurinn meš stofnun lżšveldisins Ķslands įriš 1944? Höfšum viš žaš ekki įgętt meš sameiginlegan konung meš Dönum? Viš vorum meš okkar eigin mynt, en įšur var myntin sameiginleg meš Dönum - dönsk króna. Danir voru okkur ekki slęmir, viš vorum sjįlfum okkur verstir. Hvaš var žį aš? Og af hverju viljum viš nś sameinast öšrum rķkjum undir stjórn ESB?

Žegar ung manneskja kemur ķ heiminn, liggur hśn ósjįlfbjarga, horfir śt ķ loftiš og kreppir litlu hnefana. Svo lķšur tķminn hśn fer aš velta sér, skrķša og loks aš ganga. Žar kemur aš unga manneskjan vill gera hlutina sjįlf og segir: Ég vil sjįlf(ur). Įrin lķša og unga manneskjan veršur sjįlfrįša og lögrįša - fulloršin og fullžroskuš og vill sjį um sķn mįl sjįlf. Hśn žarf engann tilsjónarmann og hefur fullt frelsi til aš taka įkvaršanir um sitt lķf. Unga manneskjan sér ekkert nema tękifęri og getur allt, žrįtt fyrir hugsanlega lķtil efni. Žannig var ķslenzku žjóšinni variš įriš1944.

Ķslenzka žjóšin hafši barizt fyrir fullu sjįlfstęši sķnu ķ meira en 100 įr og fögnušurinn var mikill. Į Žingvöllum voru mikil hįtķšahöld, kórar sungu og ręšur voru fluttar. Žaš rigndi mikiš, en enginn lét žaš į sig fį. Allir glöddust heils hugar og draumarnir höfšu rętzt. Nś eru hins vegar žeir, sem fögnušu į Žingvöllum, óšum aš yfirgefa okkur, og skilja žaš eftir ķ okkar höndum. Viš erfum landiš, berum įbyrgš į žvķ og žurfum aš vernda og varšveita fyrir okkar börn og barnabörn.

Viš žekkjum žjóš, sem fór öšru vķsi aš. Nżfundnaland-Labrador lenti ķ efnahagsvanda 1946-1949 og skuldaši meira en žaš gat greitt. Žaš endaši meš žvķ, aš NL sameinašist Kanada įriš1949, fimm įrum eftir aš viš stofnušum lżšveldi. Nżfundnalandsžjóšin lķtur til okkar meš eftirsjį, žegar hśn sér hve vel okkur hefur vegnaš. Nś erum viš ķ sömu stöšu og hśn var fyrir 60 įrum. Ętlum viš aš fela öšrum aš sjį um okkar mįl, s.s. fiskveišastjórnum, olķuleit og efnahagsstjórn? Nżfundnalandsžjóšin bżr viš ölmusur frį sambandsstjórninni ķ formi styrkja, fiskveišar hafa lagzt af og olķulindir ķ sjónum verša ekki ķ umsjį žjóšarinnar.

Nś segja ESB-sinnar, aš viš munum hafa mun meiri įhrif, ef viš gerumst fullgildir ašilar. Žaš sama var sagt, žegar viš geršumst ašilar aš EES. En hver hefur reyndin oršiš. Alžingi okkar afgreišir lög frį ESB ķ röšum athugasemdalaust og įrangurinn hefur ekki lįtiš į sér standa. Gjaldžrot. "Ķsland er tęknilega séš gjaldžrota", sagši nśverandi višskiptarįšherra, žį dósent viš Hįskóla Ķslands og fékk bįgt fyrir frį stjórnarherrum. Ķsland veršur aš foršast aš lenda ķ sömu stöšu og Nżfundnaland-Labrador.

En žrįtt fyrir žetta er bjart framundan. Landiš er gjöfult og fiskimišin fęša okkur. Fasteignirnar hafa ekki fariš neitt, mikiš af atvinnutękjum er ķ landinu og fólkiš er hér enn - helzta aušlindin okkar. Eina vandamįliš er rangar veršmerkingar į eignum, bęši eiginlegum og óeiginlegum. Heita vatniš streymir enn upp śr jöršinni, kalda vatniš er hreint og ótakmarkaš og fossarnir gefa okkur rafmagn allt įriš um kring. Įlverin eru į sķnum staš, žótt erfitt sé um žessar mundir hjį eigendum žeirra. Hugmyndaflugi okkar eru engar skoršur settar og meš okkar framkvęmdagleši munum viš sigla undir fullum seglum śt śr sortanum. Viš höfum séš žaš svartara.

Góšar stundir.


Śr öngum hugarbandsins

Ķ mig hleypur óyndi

ķ öllu žessu fįri,

fjandans įri og andskoti

er nś žessi fjįri.

 

En žegar neyšin nķstir mest

nęrri er hjįlparstošin,

viš veršum brįšum fęr ķ flest,

flytjast okkur bošin.

 

Helguvķk og Bakkabś

bętast senn ķ hópinn nś,

Straumsvķk hressir Hafnarfjörš,

um haginn okkar stendur vörš.

 

Žjórsįrvirkjun žrenna tel,

žaš mun blessast okkur vel,

gagnaverin verša mörg

og vķsast okkur mikil björg.

 

Okkur veitir vatniš hreint

velsęld įfram góša,

viš fiskimišin sveltum seint

er sjįvarfangiš bjóša.

 

Hveravatniš heita rķs

śr heitum išrum landsins

og žķšir kaldan andans ķs

śr öngum hugarbandsins.

                                  


Stjórn Sešlabankans og stjórnarskrįin

Žaš var athyglisvert aš sjį, hvaš erlendir fjölmišlar töldu hafa valdiš stjórnarslitum Samfylkingar og Sjįlfstęšisflokks. Žaš var aš ennžį var sama stjórn ķ Sešlabankanum. Hvers vegna er žį veriš aš tala um įgreining um forsętisrįšherrastólinn? Er žaš ef til vill vegna žess aš Sešlabankinn heyrir undir forsętisrįšherrann og aš žaš er eina leišin til aš setja stjórn bankans af aš skipta um forsętisrįšherra?

Stjórnmįlamenn eru bjartsżnir um aš geta breytt stjórnarskrįnni žannig, aš hęgt verši aš kjósa um ESB-ašild ķ vor jafnframt žvķ aš taka į efnahagsmįlum einstaklinga og fyrirtękja. Žaš er gott aš vera bjartsżnn. Stjórnarskrįin var ekki samin ķ neinni skyndingu, en rétt er aš reyna aš endurskoša hana į žessum skamma tķma og lįta sķšan breytingatillögurnar hvķla sig ķ sumar žar til žing kemur saman ķ haust. Margt kann aš birtast okkur meš nżjum hętti eftir sumariš og viš fįum fleiri sjónarhorn. Vonandi fara menn ekki aš reyna aš gera hana svo skżra aš hśn lengist aš mun, žvķ aš reynslan er sś, aš žvķ lengri sem stjórnarskrįr eru žvķ verri eru žęr og lżšręši minna.


Hvernig förum viš aš žvķ aš fį žing rofiš sem fyrst?

Ķ 24. grein stjórnarskrįrinnar segir: "Forseti lżšveldisins getur rofiš Alžingi, og skal žį stofnaš til nżrra kosninga įšur en 45 dagar eru lišnir frį žvķ er gert var kunnugt um žingrofiš, enda komi Alžingi saman eigi sķšar en tķu vikum eftir aš žaš var rofiš. Alžingismenn skulu halda umboši sķnu til kjördags."

Hvaš er hęgt aš gera til aš forseti sjįi sig knśinn til aš rjśfa žing? Er ekki rétt aš reyna undirskriftasöfnun? Hefur einhver skošun į žessu?


Eigum viš aš halda ķ sjįlfstęšiš eša ganga ķ ESB?

Ef Fęreyingar spyršu okkur įlits um, hvort žeir ęttu aš sękjast eftir sjįlfstęši, hverju ęttum viš aš svara žeim? Hver var ķbśatala Ķslands 1800? Ķslendingar voru 47.240 žį – eša um žaš bil jafnmargir og Fęreyingar eru nśna.

 

Ef ķbśar Nżfundnalands spyršu okkur sömu spurningar, hverju ęttum viš aš svara žeim? Hve margir eru ķbśar Nżfundnalands og Labrador? Žeir eru um 500-600 žśsund į mun stęrra svęši en Ķsland eša 370 žśs km².

 

Kęru landar mķnir.

Viš höfum notiš fulls sjįlfstęšis sķšast lišin 64-65 įr eša frį 1944 til 2009. Frį 1918 til 1944 nutum viš heimastjórnar, en įriš 1874 fengum viš eigin lög śtgefin af konungi Danaveldis. Frį 1874 til 1944 eru 70 įr, en viš hófum barįttu okkar fyrir sjįlfstęši enn fyrr eša ķ raun meš Fjölnismönnum og stofnanda Nżrra félagsrita 1841, Jóni Siguršssyni. Meš öšrum oršum hefur žaš tekiš okkur um žaš bil eina öld aš öšlast sjįlfstęši.

Hve langan tķma tók žaš okkur aš afsala okkur sjįlfstęšinu ķ kringum įriš 1262? Žaš geršist ekki į einum degi og ekki einu įri. Žaš var ekki einu sinni aš fullu afstašiš įriš 1262, heldur lišu įratugir žar til viš misstum sjįlfstęši okkar aš fullu. Žaš geršist um leiš og viš misstum tök į efnahagsmįlum okkar, sem var ekki fyrr en į nęstu öld į eftir, 14. öldinni.

En hvernig var ašdragandinn aš afsali sjįlfstęšis okkar og hver var įstęšan? Žetta er erfiš spurning segja menn, ef žeir vita ekki svariš og žannig er einnig variš um mig. Ég veit ekki svariš, en ég ętla aš reyna aš nįlgast žaš ķ eftirfarandi umfjöllun.

 

Ķ ritröšinni “Saga Ķslands III. bindi” frį 1978 birtu Siguršur Lķndal prófessor og Björn Žorsteinsson ritiš “Lögfesting konungsvalds”. Ķ inngangi eru tķundašar żmsar įstęšur žess aš Ķslendingar sameinušust norska rķkinu, en žar er žó fyrst og fremst rakinn ašdragandi žess og hinir żmsu žręšir, sem tengdu saman Noreg og Ķsland.

Mešal annars sótti kirkjuvaldiš sķna biskupa til Nišaróss og var hįš Noregi į żmsan annan hįtt. Żmsir helztu veraldlegu höfšingjar į Ķslandi höfšu gerzt handgengnir Noregskonungi og voru hiršmenn hans. Žaš žżddi, aš žeir höfšu unniš konungi hollustueiša og voru hįšir honum. Margt fleira er tķnt til ķ žessum afbragšsgóša kafla Siguršar og Björns um ašdragandann.

En hin raunverulega įstęša kemur fram sķšar ķ ritinu ķ kaflanum “Noregskonungur hylltur”. Žar eru rakin efnisatriši Gamla sįttmįla og žótt hvergi sé til yngra afrit af honum en frį 16. öld eru žau trślega rétt, žar eš um mikilvęgasta skjal Ķslendinga var aš ręša.

 

Efni Gamla sįttmįla.

Efni Gamla sįttmįla er eftirfarandi:

 

1.  Žaš er sammęli bęnda fyrir noršan land og sunnan, aš žeir jįta ęvinlega skatt herra Hįkoni konungi og Magnśsi konungi, land og žegna meš svörnum eiši, tuttugu įlnir hver sį mašur, sem žingfararkaupi į aš gegna. Žetta fé skulu saman fęra hreppstjórar og til skips og fį ķ hendur konungs umbošsmanni og vera žį śr įbyrgš um žaš fé.

2. Hér ķ mót skal konungur lįta oss nį friši og ķslenzkum lögum.

3.  Skulu sex skip ganga af Noregi til Ķslands tvö sumur hin nęstu, en žašan ķ frį sem konungi og hinum beztu bęndum landsins žykir hentast landinu.

4.  Erfšir skulu upp gefast ķ Noregi fyrir ķslenzkum mönnum, hversu lengi sem žęr hafa stašiš, žegar réttir arfar koma til eša žeirra umbošsmenn.

5.  Landaurar skulu upp gefast.

6.  Slķkan rétt skulu ķslenzki rmenn hafa ķ Noregi sem žį er žeir hafa beztan haft og žér hafiš sjįlfur bošiš į yšrum bréfum og aš halda friši yfir oss, svo sem guš gefur yšur framast afl til.

7.  Jarlinn viljum vér yfir oss hafa, mešan hann heldur trśnaš viš yšur, en friš viš oss.

8.  Skulum vér og vorir arfar halda allan trśnaš viš yšur, mešan žér og yšrir arfar halda viš oss žessa sįttargjörš, en lausir, ef hśn rżfst, aš beztu manna yfirsżn.

 

Ķ fyrstu grein er fjallaš um skyldur Ķslendinga gagnvart Noregskonungi, en žaš eru žó miklu fremur greinar 2 – 8, sem vekja athygli.

 

Ķ grein 2 er talaš um friš, en meš Gamla sįttmįla lżkur Sturlungaöld – einum mesta ófrišartķma ķ Ķslandssögunni. Enginn hefur getaš tryggt friš fram aš žessu og eina leišin, sem menn sjį, er aš fela žaš nżjum konungi.

Ķ 3. grein opinberast erfišleikar ķ ašdrįttum meš skipum, en įrin 1215 og 1243 lögšu Skśli jarl og Hįkon konungur farbann į Ķsland, žannig aš meš sįttmįlanum viršast samgöngur tryggšar.

Ķ 4. grein endurspeglast efnahagsžvinganir Noregskonungs ķ žvķ, aš Ķslendingar gįtu ekki erft fręndfólk sitt ķ Noregi fyrr en Gamli sįttmįli tók gildi.

Grein 5 tekur į skatti Noregskonungs į Ķslendinga, sem fóru utan til Noregs. Meš žessari grein er hann aflagšur. Mį leiša lķkur aš žvķ, aš hiršmenn konungs hafi notiš żmissa frķšinda, svo sem skattfrelsis eša jafnvel nįš aš erfa fręndfólk og forfešur. Og žvķ var žaš mjög algengt, aš ķslenzkir höfšingjar geršust hiršmenn Noregskonungs.

Ķ 6. grein er hnykkt į réttindum Ķslendinga, sem fram koma ķ 4. og 5. grein um skatta og erfšir, en meš žessari grein er sett undir żmsa ašra hugsanlega leka, žannig aš žeir njóti allra žeirra réttinda, sem Noršmenn njóta ķ Noregi.

Grein 7 tryggir, aš žaš sé einn ęšsti valdsmašur stašsettur į Ķslandi, en ef hann af einhverjum įstęšum nżtur ekki trausts Noregskonungs, missir hann völdin. Meš žessu eru hindrašir frekari flokkadręttir og valdabarįtta.

8. grein inniheldur möguleg uppsagnarįkvęši, en žau eru fremur lošin rétt eins og grein 3 um skipakomurnar.

 

Hvaš hefur Gamli sįttmįli aš gera meš ESB?

Ķ bįšum tilvikum er beitt efnahagslegum žvingunum til aš nį heildaryfirrįšum – fęra fleiri svęši undir eitt valdsviš. Yfirlżst stefna ESB er aš verša aš einni stjórnskipulegri heild eins og kom fram ķ Mastricht-samkomulaginu, en žaš var reyndar fellt einmitt af žeirri įstęšu. Stjórnskipuleg heild – hvaš žżšir žaš? Žaš žżšir eitt sambandsrķki meš sameiginlegt žing, sameiginlega framkvęmdastjórn og sameiginlegan gjaldmišil. Meš öšrum oršum er um aš ręša sjįlfstętt sambandsrķki, sem er efnahagslega sjįlfstętt rétt eins og Kanada, Bandarķkin og fyrrverandi Sovétrķkin.

En ķ hverju eru efnahagslegar žvinganir ESB fólgnar? Bezt žekkjum viš ósk ESB um aš fį yfirrįš og stjórn fiskimiša okkar Ķslendinga. Żmsar undanžįgur eru geršar į réttindum okkar vegna žess aš viš tilheyrum EES, en viš njótum žó ekki fullrar ašildar aš ESB. Mörg įkvęši eru um, aš żmsar išnašarvörur skulu CE-merktar til aš vera višurkenndar, jafnvel žótt hlišstęšar bandarķskar eša kķnverskar vörur séu sķzt lakari. Žetta hefur komiš mjög skżrt ķ ljós viš byggingu Alcoa-įlversins ķ Reyšarfirši žar sem reynzt hefur naušsynlegt aš skipta śt żmsum tękjum śt fyrir CE-merktan bśnaš. Mį nefna žar rafvélar, stżringar, ljósabśnaš o.s.frv. Žetta hefur skapaš töluvert óhagręši og kostnaš, sem er ekki öllum ljós. Ekki mį gleyma gjaldmišlinum. Skilyrši fyrir aš sękja um aš nota evru er aš vera fullgildur ašili aš ESB.

 

Nżfundnaland-Labrador.

En gerir nokkuš til, žótt viš sameinumst ESB? Og er ekki einber gróši aš žvķ?

Nżfundnalandsmenn segja ašra sögu af sķnum višskiptum viš Kanadamenn. Žar sannast hiš fornkvešna: Sjįlfs er höndin hollust. Um leiš og Nżfundnaland hafši sameinast Kanada breyttust įherzlur og žęr uršu heildręnar – fyrir Kanada. Sjįvarśtvegurinn hętti aš skipta eins miklu mįli og įšur. Erlendum žjóšum leišst aš veiša innan fiskveišisvęša Nżfundnalands, žannig aš rįnyrkja var stunduš žar įratugum saman og nś er svo komiš, aš žar er śtvegur meš öllu óaršbęr. Helzta išja fólks ķ gömlu fiskižorpunum er nśna aš vera leišsögumenn fyrir feršamenn, sem koma aš virša fyrir sér forna fręgš og hlusta į sögur heimamanna.

Nżjar olķulindir eru hugsanlega ķ efnahagslögsögu Nżfundnalands, en žęr verša nżttar ķ žįgu sambandsstjórnarinnar, sem aušvitaš fjįrmagnar rannsóknir, žvķ aš heimamenn hafa nś oršiš ekki bolmagn til neins. Žeir eru oršnir ölmusumenn ķ eigin landi og žaš versta er, aš žeir geta sjįlfum sér um kennt. Nżfundnalandsmenn sameinušust Kanada į įrunum 1946-1949, fimm įrum eftir aš viš Ķslendingar stofnušum okkar lżšveldi 1944.

 

Į įrunum 1934 til 1949 stjórnaši sex manna rķkisstjórn meš žrem fulltrśum frį Bretaveldi og žrem frį Nżfundnalandi. Įstęšur žessa stjórnarforms voru efnahagsskuldbindingar, sem lögformleg stjórn hafši undirgengist, en réši ekki lengur viš og žvķ var žessi žrautalending valin. Aš endingu var įkvešiš aš fela sambandsstjórn Kanada aš fara meš öll mįl Nżfundnalands og Labradors.

 

Af ofansögšu sést, hve nįin tengsl eru į milli efnahagslegs sjįlfstęšis og formlegs sjįlfstęšis. Ef annaš hvort hverfur rżrnar hinn hluti sjįlfstęšisins og žvķ getur hvorugt įn hins veriš.

Heimildir:

  1. http://www.geocities.com/Yosemite/Rapids/3330/constitution/comm.htm
  2. Saga Ķslands – Lögfesting konungsvalds e. Sigurš Lķndal og Björn Žorsteinsson, 1978.

Um bloggiš

Egill Þórðarson

Höfundur

Egill Þórðarson
Egill Þórðarson
Ég er fæddur 23. ágúst 1949 í Reykjavík, ólst upp í Kópavogi þar til ég fór til náms í Svíþjóð.Þar lauk ég verkfræðinámi frá KTH í Stokkhólmi 1976 en hef starfað á Íslandi síðan. Fyrst starfaði ég í Stálsmiðjunni, síðan á Verkfræðistofu Guðmundar og Kristjáns og kenndi jafnframt við Háskóla Íslands málmefnisfræði. Síðan lá leiðin á Suðurnes í þjónustu Varnarliðsins þar sem ég starfaði rúm 20 ár, en hóf störf hjá Verkfræðistofu Sig. Thoroddsens 2004 og síðar hjá Hniti 2007-2009, en starfa núna sjálfstætt frá 2009-2012. Ég kynntist Ragnheiði konunni minni 1979 og fékk með henni tvær yndislegar dætur, sem sagt þrjár í einum pakka. Við eigum líka son Ragnar en öll eru þau uppkomin og hin mannvænlegustu. Það er mikið lán.

Fęrsluflokkar

Jśnķ 2017
S M Ž M F F L
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (26.6.): 0
  • Sl. sólarhring: 0
  • Sl. viku: 0
  • Frį upphafi: 17

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 0
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband